среда, 27. новембар 2013.

Knjigovodstvo

Poslovne knjige vode se da bi ti znao šta si kome dužan i šta ti ko duguje, šta imaš i da li posluješ uspešno. Međutim, zakonska obaveza vođenja poslovnih knjiga propisana je da bi država, uvidom u njih, u svakom trenutku mogla da zna koliko si joj poreza i ostalih dažbina dužan i da li si ih platio.
Poslovne knjige su jednoobrazne i svi ih moraju voditi na isti način.

Prosto i dvojno knjigovodstvo

Postoje prosto i dvojno knjigovodstvo. U prostom se vode samo dve poslovne knjige, uz određenu prateću dokumentaciju, dok je dvojno znatno komplikovanije.
Preduzetnici mogu da biraju između ove dve vrste, a privredna društva moraju da vode dvojno knjigovodstvo.

Kome možeš da poveriš vođenje knjiga?

Za preduzetnike koji se opredele za prosto knjigovodstvo ne postoje nikakva ograničenja u pogledu toga ko može da vodi poslovne knjige. Možeš da ih vodiš i sam, ali je sigurnije obratiti se nekom ko je za to školovan.
U slučaju dvojnog knjigovodstva, preduzetnici i privredna društva moraju urediti način vođenja knjiga nekim svojim opštim aktom (pravilnikom, odlukom) u kojem mora biti precizirano ko je odgovoran za knjige i kakve uslove (u pogledu školske spreme, radnog iskustva itd.) ta osoba mora da zadovolji.
Knjigovodstvo možeš ugovorom poveriti profesionalnom knjigovođi ili firmi (agenciji) koja je za to registrovana, s tim što ona, kada je reč o dvojnom knjigovodstvu, mora da ima zaposlene koji zadovoljavaju uslove iz tvog opšteg akta.
Ne postoji nikakva zvanična državna licenca za knjigovođe, pa se kao knjigovođe predstavljaju i mnogi od čije „stručnosti“ može da te zaboli glava kada ti dođe poreska inspekcija. Ipak, neku garanciju pruža posedovanje licence Saveza računovođa Srbije, koja se obnavlja svake godine.

Šta se sve knjiži i na osnovu čega?

U poslovnim knjigama moraš da zabeležiš svaku promenu u imovini, obavezama i kapitalu, sve prihode i rashode. Za svaku od tih promena treba da imaš knjigovodstvenu, to jest, računovodstvenu ispravu (računovodstvo je širi pojam od knjigovodstva i obuhvata i druge poslove u vezi s finansijama firme, ali kad je u pitanju tema ovog teksta, obe reči znače isto) u pisanom ili elektronskom obliku, koja sadrži sve podatke potrebne za knjiženje. Računovodstvene isprave su uplatnice, nalozi za prenos sredstava s računa, računi, priznanice, otpremnice, dostavnice, razna rešenja, odluke, ugovori…

Rokovi za knjiženje

U slučaju prostog knjigovodstva, knjiženje prihoda vrši se najkasnije narednog dana od dana kada je ostvaren, knjiženje troškova u roku od sedam dana, a za ostala knjiženja propisani su posebni rokovi.
Kad je reč o dvojnom knjigovodstvu, isprave se dostavljaju knjigovođi u roku od tri dana od kada su sastavljene, odnosno od kada su primljene, ako nisu sastavljene u samoj firmi. Knjigovođa mora da ih proknjiži u roku od pet dana od kada ih je dobio

Čuvanje poslovnih knjiga i prateće dokumentacije

Poslovne knjige čuvaš u svojim poslovnim prostorijama, osim ako ih vodi računovodstvena firma, kada se mogu čuvati u prostorijama te firme.
U slučaju prostog knjigovodstva, knjige i ostale knjigovodstvene isprave čuvaju se pet godina.
Ako obavljaš dvojno knjigovodstvo, za razne knjige i isprave postoje različiti rokovi čuvanja, od dve do 20 godina.

Vođenje knjiga na računaru

Ukoliko knjige vodiš na računaru, moraš koristiti standardne računovodstvene programe, koji omogućavaju internu računovodstvenu kontrolu, a onemogućavaju brisanje proknjiženih poslovnih promena. Uz to, taj program mora omogućavati da se Poreskoj upravi dostave podaci koje traži, u propisanom obliku.

Godišnji finansijski izveštaji

Uz razne godišnje poreske prijave i poreske bilanse koje moraš da dostaviš Poreskoj upravi, svake godine do kraja februara Agenciji za privredne registre treba da pošalješ godišnje finansijske izveštaje sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine.
Finansijski izveštaji APR-u mogu da se šalju i elektronskim putem, preko odgovarajuće aplikacije koja se može skinuti sa sajta agencije.

Revizija

Pregled i provera finansijske dokumentacije da bi se ocenila efikasnost računovodstvenog sistema i interne kontrole zove se revizija. Ona može biti interna i eksterna i obavljaju je ovlašćeni revizori, s licencom odgovarajuće komore. Sama privredna društva odlučuju da li će organizovati internu reviziju, dok je eksterna obavezna za srednja i velika privredna društva, kao i mala koja izdaju hartije od vrednosti.

Нема коментара:

Постави коментар